natjecatelji
Milanovič - hrvatski tremp jedini koji je rekao ne briselu zaštitnik suvereniteta ali i vječni luser na svim bitnijm izborima
Primorac - general i znastvenik prije svega borijo se za hrvatsku i jedan od najboljih sanaderovih ministara
raspudič seljak - jedina stvarna neovisna kandidatkinja iza koje ne stoji nikakav lobij. sama sebe financira i nudi sebe hrtvatskoj
ivana kekin - žena od našeg mileta,, zaštitnica radnika i srednje klase. želi se voziti na vojnom helihopteru uz stiove ladnog piva kao predsjednica
branka lozo - neka baba koju je kandidarao propali domine
tomislav jonjic - ne znam vjr desničar
mirko bulj - pritajeni favorit i miljenik desničara želi ćvrsto vladati
keleminac - ludi keleminac kojeg ne puštaju u zgradu hrta
aurora veis - predstavnica žena uz keleminca glavni autsadjer
kalakušič - navikao na eu pare čuo da su povečali milanoviču plaču n 6000 evra i sad hoče plaču od 6000 evra jer na navikao na eu plaču. poznat po tome da je platio stažiste da mu plješču na prošlim izorima
niko kartelo - po prezimeni desnićar iz opus deia
hit tema izbori za predsjednika RH
-
Michel
- Posts: 14033
- Joined: 30 Jan 2012, 04:14
Re: hit tema izbori za predsjednika RH
Na predstojećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj 2024. godine, zemlja će stajati na raskršću, jer će birači imati priliku odlučiti između različitih političkih vizija i osobnosti. Mnogi kandidati donose svoje poglede na budućnost Hrvatske, od etabliranih političara do novih lica koja žele izazvati status quo. Ova priča vodi nas kroz raznolike i zanimljive kandidate koji će oblikovati predstojeći politički pejzaž.
Na čelu liste stoji Zoran Milanović, aktualni predsjednik Republike Hrvatske, koji traži drugi mandat. Milanović je do sada uspio privući pozornost svojom odlučnom i ponekad kontroverznom retorikom. Bez dlake na jeziku, poznat je po žestokim sukobima s vladom Andreja Plenkovića, a mnogi ga smatraju simbolom političke neovisnosti. Njegov predsjednički mandat bio je obilježen borbom za prava manjina, kritikom centralizirane moći i oštrom retorikom prema EU i međunarodnim institucijama. Unatoč povremenim kritikama zbog stava koji mnogi smatraju polarizirajućim, Milanović ostaje snažan kandidat, vođen vlastitim uvjerenjima i željom da obraniti autonomiju predsjedničke funkcije.
Za Milanovićevog nasljednika bori se i Mislav Primorac, kandidat desnog centra, akademik i bivši političar. Primorac je poznat po svom ozbiljnom pristupu politici, koji se temelji na stručnosti, sigurnosti i stabilnosti. Njegov program uključuje niz reformi, od pravnog sustava do ekonomije, s posebnim naglaskom na zaštitu nacionalnih interesa. Primorac je protuteža Milanovićevom stilu, preferirajući umjereniji i pragmatičniji pristup.
U narodu se često čuje i ime Ivan Kekin, političarka koja je poznata po svom angažmanu u civilnom društvu i borbi za ljudska prava. Ivana Kekin, kao žena na političkoj sceni, već je stekla reputaciju po svom zalaganju za ravnopravnost, ekološke politike i borbu protiv društvenih nepravdi. Zalaže se za društvo koje je pravednije, jednakije i zelenije, donoseći na izborni stožer platformu koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena i veću uključenost građana u donošenje odluka. Iako nije dio etabliranih političkih struktura, Kekin obećava iskorak prema modernijoj Hrvatskoj, koja ne zaboravlja na socijalnu pravdu.
Branka Lozo je pak jedna od kandidata koji dolazi s neobičnom političkom agendom. Iako nije iz najpoznatijih političkih krugova, Lozo svojim stavovima o decentralizaciji vlasti i boljoj raspodjeli resursa prema lokalnim zajednicama privlači pažnju. Njezina platforma fokusira se na jačanje regionalnih autonomija i omogućavanje ravnoteže između središnje vlasti i građana, kako bi se smanjila politička disfunkcionalnost koja često ometa razvoj zemlje.
Dok Lozo nudi ideje decentralizacije, Tomislav Jonjić iz konzervativnih krugova nudi snažniji nacionalistički pristup. Jonjić, političar koji se protivi europskim trendovima i globalizacijskim procesima, smatra da Hrvatska treba biti suverenija i manje ovisna o vanjskim faktorima. Njegov fokus je na jačanju hrvatske tradicije i identiteta, a predsjednički mandat vidi kao priliku za vraćanje političke i kulturne autonomije.
S druge strane, Mirko Bulj, političar iz stranke Most, svoju platformu gradi na političkoj borbi protiv korupcije, centralizacije i elitizma. Bulj je kritičar trenutne vlade i stalno se zalaže za smanjenje birokracije i jačanje prava građana. Njegova politika može se opisati kao proklamacija novog političkog pokreta koji želi osloboditi Hrvatsku od postojećih političkih okvira.
Keleminac, poznatiji kao politički outsider, također se pokušava probiti u visoke političke sfere. Iako nije stekao široku popularnost, njegova politika se temelji na radikalnim promjenama u društvu, reformama u obrazovnom sustavu i zdravstvu te većem angažmanu u jačanju suvereniteta države. Keleminac izaziva one birače koji smatraju da su postojali previše mali pomaci u političkim institucijama Hrvatske.
U istom političkom polju, ali s drugačijim pristupom, dolazi Aurora Veis. Veis se smatra političarkom novog doba koja se bori za promjene kroz ekološke politike, digitalizaciju i obrazovne reforme. Ona se protivi uobičajenim političkim dogmama i donosi strategiju koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena, poboljšanje obrazovnog sustava te ubrzanje tehnoloških inovacija u društvu.
Kalakušić, s druge strane, vjeruje u očuvanje tradicionalnih vrijednosti koje čine osnovu hrvatskog društva. Zalaže se za jačanje obitelji, nacionalnog identiteta i kulturne baštine. Njegov program temelji se na konzervativnom pristupu, s naglaskom na nacionalni suverenitet i očuvanje kulturnih normi koje smatramo temeljem zajednice.
Na kraju, tu je Niko Kartelo, političar koji u prvi plan stavlja ekonomski nacionalizam i jačanje Hrvatske kao suverene nacije. Kartelo se protivi stranim utjecajima na domaće tržište, zagovara zaštitu hrvatske industrije i radnih mjesta, te se protivi prekomjernoj privatizaciji i stranim investicijama koje smatra opasnim za nacionalne interese.
Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2024. godine bit će svakako dinamični i izazovni, jer kandidati dolaze iz različitih političkih spektara. Iako je Zoran Milanović trenutno favorit, konkurencija je snažna, a politička scena u Hrvatskoj sve je pluralnija, što znači da bi izbori mogli donijeti iznenađenja. Hoće li birači odlučiti za kontinuitet ili promjene, ostaje da se vidi, no jedno je sigurno – bit će to izbori u kojima će svaka od ovih kandidatura imati svoj značaj i svoj utjecaj na budućnost Hrvatske.
Na čelu liste stoji Zoran Milanović, aktualni predsjednik Republike Hrvatske, koji traži drugi mandat. Milanović je do sada uspio privući pozornost svojom odlučnom i ponekad kontroverznom retorikom. Bez dlake na jeziku, poznat je po žestokim sukobima s vladom Andreja Plenkovića, a mnogi ga smatraju simbolom političke neovisnosti. Njegov predsjednički mandat bio je obilježen borbom za prava manjina, kritikom centralizirane moći i oštrom retorikom prema EU i međunarodnim institucijama. Unatoč povremenim kritikama zbog stava koji mnogi smatraju polarizirajućim, Milanović ostaje snažan kandidat, vođen vlastitim uvjerenjima i željom da obraniti autonomiju predsjedničke funkcije.
Za Milanovićevog nasljednika bori se i Mislav Primorac, kandidat desnog centra, akademik i bivši političar. Primorac je poznat po svom ozbiljnom pristupu politici, koji se temelji na stručnosti, sigurnosti i stabilnosti. Njegov program uključuje niz reformi, od pravnog sustava do ekonomije, s posebnim naglaskom na zaštitu nacionalnih interesa. Primorac je protuteža Milanovićevom stilu, preferirajući umjereniji i pragmatičniji pristup.
U narodu se često čuje i ime Ivan Kekin, političarka koja je poznata po svom angažmanu u civilnom društvu i borbi za ljudska prava. Ivana Kekin, kao žena na političkoj sceni, već je stekla reputaciju po svom zalaganju za ravnopravnost, ekološke politike i borbu protiv društvenih nepravdi. Zalaže se za društvo koje je pravednije, jednakije i zelenije, donoseći na izborni stožer platformu koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena i veću uključenost građana u donošenje odluka. Iako nije dio etabliranih političkih struktura, Kekin obećava iskorak prema modernijoj Hrvatskoj, koja ne zaboravlja na socijalnu pravdu.
Branka Lozo je pak jedna od kandidata koji dolazi s neobičnom političkom agendom. Iako nije iz najpoznatijih političkih krugova, Lozo svojim stavovima o decentralizaciji vlasti i boljoj raspodjeli resursa prema lokalnim zajednicama privlači pažnju. Njezina platforma fokusira se na jačanje regionalnih autonomija i omogućavanje ravnoteže između središnje vlasti i građana, kako bi se smanjila politička disfunkcionalnost koja često ometa razvoj zemlje.
Dok Lozo nudi ideje decentralizacije, Tomislav Jonjić iz konzervativnih krugova nudi snažniji nacionalistički pristup. Jonjić, političar koji se protivi europskim trendovima i globalizacijskim procesima, smatra da Hrvatska treba biti suverenija i manje ovisna o vanjskim faktorima. Njegov fokus je na jačanju hrvatske tradicije i identiteta, a predsjednički mandat vidi kao priliku za vraćanje političke i kulturne autonomije.
S druge strane, Mirko Bulj, političar iz stranke Most, svoju platformu gradi na političkoj borbi protiv korupcije, centralizacije i elitizma. Bulj je kritičar trenutne vlade i stalno se zalaže za smanjenje birokracije i jačanje prava građana. Njegova politika može se opisati kao proklamacija novog političkog pokreta koji želi osloboditi Hrvatsku od postojećih političkih okvira.
Keleminac, poznatiji kao politički outsider, također se pokušava probiti u visoke političke sfere. Iako nije stekao široku popularnost, njegova politika se temelji na radikalnim promjenama u društvu, reformama u obrazovnom sustavu i zdravstvu te većem angažmanu u jačanju suvereniteta države. Keleminac izaziva one birače koji smatraju da su postojali previše mali pomaci u političkim institucijama Hrvatske.
U istom političkom polju, ali s drugačijim pristupom, dolazi Aurora Veis. Veis se smatra političarkom novog doba koja se bori za promjene kroz ekološke politike, digitalizaciju i obrazovne reforme. Ona se protivi uobičajenim političkim dogmama i donosi strategiju koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena, poboljšanje obrazovnog sustava te ubrzanje tehnoloških inovacija u društvu.
Kalakušić, s druge strane, vjeruje u očuvanje tradicionalnih vrijednosti koje čine osnovu hrvatskog društva. Zalaže se za jačanje obitelji, nacionalnog identiteta i kulturne baštine. Njegov program temelji se na konzervativnom pristupu, s naglaskom na nacionalni suverenitet i očuvanje kulturnih normi koje smatramo temeljem zajednice.
Na kraju, tu je Niko Kartelo, političar koji u prvi plan stavlja ekonomski nacionalizam i jačanje Hrvatske kao suverene nacije. Kartelo se protivi stranim utjecajima na domaće tržište, zagovara zaštitu hrvatske industrije i radnih mjesta, te se protivi prekomjernoj privatizaciji i stranim investicijama koje smatra opasnim za nacionalne interese.
Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2024. godine bit će svakako dinamični i izazovni, jer kandidati dolaze iz različitih političkih spektara. Iako je Zoran Milanović trenutno favorit, konkurencija je snažna, a politička scena u Hrvatskoj sve je pluralnija, što znači da bi izbori mogli donijeti iznenađenja. Hoće li birači odlučiti za kontinuitet ili promjene, ostaje da se vidi, no jedno je sigurno – bit će to izbori u kojima će svaka od ovih kandidatura imati svoj značaj i svoj utjecaj na budućnost Hrvatske.
"You'll Enjoy Mr. Barlow. And He'll Enjoy You!"
-
hitman_4
- Posts: 7381
- Joined: 07 Dec 2008, 15:30
Re: hit tema izbori za predsjednika RH
https://www.index.hr/vijesti/clanak/bul ... ostalo_d_0
kakvo vređanje našeg trempa, ovaj bulj je užas populist najgore vrste. prije bi za onog ludog kelemenca glasovo
kakvo vređanje našeg trempa, ovaj bulj je užas populist najgore vrste. prije bi za onog ludog kelemenca glasovo
-
John_Ryder
- Posts: 13945
- Joined: 07 Dec 2007, 00:56
- Location: Zagreb
Re: hit tema izbori za predsjednika RH
glasam za zoku milanovića
ZNA LIVAJA ŠTA TREBA LJUBIT, ZNA SE KOJI JE NAJVEĆI KLUB!
