1001 film prema izboru posjetitelja HorrorHR-a

[filmofil]

166.) Deliverance (1972.)




meni možda najjači film 70-ih...četvero prijatelja kreće na uzbudljivi odmor po vukojebinama američkog juga, ali taj odmor ubrzo kreće u jednom drugom smjeru od očekivanog...kako je život nepredvidljiv i sjeban najbolje pokazuje ovaj film...jedan idilični vikend pretvara se u pravu noćnu moru i zauvijek mijenja život naših junaka vikendaša...nakon midnight cowboy možda najbolja uloga jona voighta, a burt reynolds je ovdje blistao kao nikada u karijeri...sve u svemu, jeben film kojeg uvijek mogu gledati, a da osjećaj bude isti kao i nakon prvog gledanja...zaboravih samo spomenuti jednu antologijsku scenu, ali neću spoilati...dovoljno je reći "squeal like a pig" i vjerujem da će svi koji su gledali film znati o čemu se radi

[negativni]

167. Sympathy for Mr. Vengeance (2002)



(r: Chan-wook Park; originalni naslov: Boksuneun naui geot)

PLOT: This is the story of Ryu, a deaf man, and his sister, who requires a kidney transplant. Ryu's boss, Park, has just laid him off, and in order to afford the transplant, Ryu and his girlfriend develop a plan to kidnap Park's daughter. Things go horribly wrong, and the situation spirals rapidly into a cycle of violence and revenge.

o filmu:
"All I could think of during the last 20 minutes of this amazing film is how I am feeling the exact same way I felt as the final act played out in "Taxi Driver", were the only word floating through my brain and out my mouth was "Jesus". Anyway I was blown away.

I must admit that violence has not bothered me too much in my 25 years of watching films. It did affect me when I saw "Taxi Driver" for the first time, and it did truly mess me up when I saw "Irreversible" and now this film. I don't think I can handle too much anymore. I am glad that I was not prepared for the last act of this film. I was lulled into trance while watching the film unfold, it was mesmerizing.

I loved everything about it, the acting, the story, again I had no Idea where it was going, I say again because I have mentioned this point in previous reviews, Asian films kick ass because they don't pander to focus groups or near sighted Hollywood suits, they take you places you either have no Idea where your going or take you places where you may feel the need to turn back but can't."
prepisujem komentar nekog lika na IMDb-u koji ima slično mišljenje kao i ja o filmu.

Teško mi se bilo odlučiti za samo jedan film, al evo.
Sympathy for Mr. Vengeance je bio prvi azijski-ne kung fu film koji sam pogledao. Film me je oduševio i naravno da sam poslije njega konačno "progledao" te vidio da se filmovi ne snimaju samo u hollywoodu, te sam naravno onda počeo detaljno istraživati azijsku kinematografiju.

[minda]

168.) Apocalypse now (1979.)



po meni jedan od 10 najboljih fillmova svih vremena, odličan film, prikaz rasula američke vojske u vijetnamu. priča koja otkriva najdublje i najpotisnutije ljudske osobine i strahove. coppola je snimio vjerojatno film karijere. film je dug, redux verzija je još duža i otkriva nam ideju puta u prošlost. najbolja scena je susret s brandonom prvi put licem u lice. zapravo zadnjih pola sata je najbolji filmski prikaz čovjekove prirode kao onoga koji uništava.

PLOT(SPOILER): Based on Joseph Conrad's Heart Of Darkness, this is a controversial addition to the multitude of Vietnam war movies in existence. Set in 1969 Vietnam, we follow U.S. Special Forces Captain Willard on his mission up a river into Cambodia to assassinate a renegade Green Beret who has set himself up as a God among a local tribe.

[Decadentor]

169. Twelve Monkeys (1995)





User Rating:
8.1/10 (IMDB)

Director:
Terry Gilliam


more
Release Date:
5 January 1996 (USA) more
Genre:
Sci-Fi | Thriller more


Plot:
In a future world devastated by disease, a convict is sent back in time to gather information about the man-made virus that wiped out most of the human population on the planet.

SPOILER

Film me se dojmio jer glavni lik (Bruce Willis) pokusava spasiti svijet tako sto je poslan u proslost da zaustavi pokret "12 majmuna" Odredjeno vrijeme boravi u umobolnici i cak povjeruje da je stvarno lud. I na kraju filma shvati da su bili u zabludi jer "12 majmuna" nisu odgovorni za virus nego samo za pustanje zivotinja iz ZOO-a te tragicno pogine isto kao u snu.

[Dragonrage]

170. JCVD (2008)



Odmah na početku moram reći ono što vjerujem mnogi ili neki znaju...ja sam tkz. Van Damme Fan, odnosno odrastao sam na filmovima tog lika, obožavao sam ih kao klinac i moram priznati da ih nisam prerastao ni dan danas, baš kao ni "Goonise", "Conana", Flash Gordona" i još mnoge druge filmove mog djetinstva. Također uvijek sam smatrao da je podcjenjen, i kao akcijska zvijezda i kao glumac, posebice u odnosu na druge mnogo hvaljenije mu kolege (Stallone, Willis, Schwarzenegger itd.) za kojima on i nije tako puno ili ponekad čak uopće nije zaostajao što se kvalitete filmova tiče. Uz to, on je od svih njih imao nekako najveće glumačke ambicije, ali i najviše izgleda za njih (izuzev Stallonea). A da je tome uistinu tako, dokazao je i ovim filmom kojim je osvojio veći dio kritike ali i popriličan broj šire publike koja ga inače baš i ne voli, ali na ovaj film gotovo da i nemaju zamjerki. Ja ću pokušat u ovom svom komentaru biti što objektivniji, ali nemojte mi zamjeriti ako se tu i tamo koji put zanesem.
Daklem, film je to koji na neki način pomiče i miče granice između stvarnosti i fikcije te na jedan polu-komičan, polu-ozbiljan, polu-"dokumentaristički" način prikazuje neke određene dijelove iz života danas propale akcijske zvijezde Jean Claude Van Dammea, njegove uspone i padove, probleme koji su mu obilježili karijeru i život kao takav (droga, gubitak djece na sudu, loše uloge i loši filmovi), a za koje je većinom sam kriv, te jednu izmišljenu situaciju gdje on kao javna i poznata osoba biva osumnjičen za pljačku banke te samim time i talačku situaciju u kojoj se nađe, iako je istina posve drugačija. Film krasi mnogo kvaliteta...od onih tehničkih pa do onih idejnih, glumačkih i režijskih te u cjelini ovaj uradak djeluje poput mješavine Tarantina i filmova Fracuskog Novog Vala (uz neizbježan dodatak "Being John Malkovich" i "Dog Day Afternoon"). Ispravite me ako griješim ali smatram da "JCVD" ima mnoštvo značajki jednog i drugog "stila", od montaže, fotografije, kadriranja, kamere, vizualnog stila i izričaja pa do narativnog segmenta filma, odnosno ne kronološkog pričanja priče čime se pojedine situacije prikazuje iz različitih perspektiva, što je Tarantinov zaštitni znak, baš kao i specifičan izbor glazbe u filmu, što je i ovdje slučaj.
Film se otvara jednom dugačkom akcijskom sekvencom snimljenom u jednom kadru u trajanju od nekih 3 i pol minute koju prati izvrsna pjesma "Hard Times" grupe Baby Huey. Inače moram da napomenem kako u toj sekvenci neki likovi, negativci koje Van Damme mlati, govore Hrvatski, ili bolje rečeno Srpski. U jednom trenutku te sekvence možete čuti poznatu repliku iz njegovog filma "Lionheart" - "prvo ću da te bijem ,onda ću da te karam" LOL, izvrstan hommage koji će vjerujem samo fanovi skužiti. Ali na stranu to. Ta sekvenca je istovremeno, uzbudljiva, zabavna, smiješna i trashy te prije svega funkcionira kao savršeni pokazatelj i primjer koliko je teško i nezahvalno biti propala akcijska zvijezda filmova B produkcije koji se svi snimaju na isti kalup i bez nekog određenog smisla i cilja...jedini i najvažniji cilj u svemu tome je novac, a ne kvaliteta. Ali neka vas to ne zavara, to je gotovo pa sva akcija koju će te vidjeti u ovom filmu te akcijske scene nipošto nisu osnova ovog filma kao recimo u slučaju njegovih prijašnjih naslova iz 80-ih i 90-ih godina.
"JCVD" je prije svega osvrt ne samo na Van Dammeovu karijeru, već i općenito na kompletni akcijski žanr 80-ih i 90-ih godina. Gotovo sve akcije zvijezde iz tog razdoblja se spominju ovdje na ovaj ili onaj način...Stallone, Schwarzenegger, Seagal, Chuck Norris, pa čak i Rutger Hauer. Spominje se i John Woo, jedan od najvećih i najboljih majstora akcije, koji iza sebe ima nekoliko kultnih remek-djela žanra kao što su "Hard Boiled", "The Killer" i još neki, a koji je se upravo zahvaljujući Van Dammeu i njegovoj upornosti probio u Hollywood koji tih 90-ih godina nije gotovo pa znao za Woo-a, iako je u domovini bio velika zvijezda. A i jedan od likova to posebno naznači. Kaže, "Woo bi još uvijek gađao glinene golubove u Hong Kongu da nije bilo Van Dammea". Da li zaista i bi...tko će ga znati, ali u ovom slučaju nije ni važno.
Kroz film saznajemo i to koliko je Van Damme nezadovoljan svojom karijerom, filmovima koje je snimio te svojim današnjim statusom zbog kojeg je "osuđen" snimati jeftine akciće u Bugarskoj produkciji. Ali on se sa time čak i šali na svoj račun. Nakon što mu Seagal otme ulogu zbog toga jer je odrezao svoj repić, Van Damme prihvaća ulogu u jefinom akciću za koji nije ni pročitao scenarij samo zato jer mu treba lova. I koliko god to bilo šaljivo, istovremeno je i veoma blizu istini. Inače nije nikakva tajna da Van Damme nikada nije bio zadovoljan filmovima koje je snimio, i tek rijetki zadovoljavao njegove kriterije, vjerojatno je zbog toga i odlučio učiniti nešto u svezi toga, i preokrenuti svoju karijeru naglavačke i krenuti ispočetka.
Mladi redatelj i jedan od scenarista, Mabrouk El Mechri je ovdje napravio lavovski posao. Em što je uspio iz Van Dammea izvući ono najbolje, ono što je dugo čučalo u njemu - izvrsnu glumačku izvedbu, uspio je i snimiti zabavan, tužan, nostalgičan te nadasve pametan film. Izvrsni i ponekad dugački (mirni) kadrovi, ekspresivni kutovi kamere, izbljedjela fotografija, tonalitet filma te izvrstan izbor glazbe (pjesama) su samo neki elementi kojima se on poslužio kako bi svoju viziju što bolje prenio na veliki/mali ekran. Inače valja naglasiti kako redatelj i nije Van Dammeovo obožavatelj, pogledao je svega par njegovih filmova dok je bio mlađi, pa ovaj film nije svjevrsni "fan spomenik" potonuloj zvijezdi što bi neki mogli pomisliti. Režijski je film isto veoma pametno odrađen, te taj, ajmo reći Tarantinovski pristup pričanja priče je zanimljiv iz nekoliko razloga. Kao prvo, redatelj nam na taj način ne otkiva sve karte odmah na početku, poigrava se malo sa gledateljima i sa smijerom u kojem bi radnja mogla ići, iako mi kao gledtaelji ne moramo i možda nečemo nužno povjerovati u to što vidimo. A kao drugo, na taj način je redatelj ujedno uspio malo razbiti ajmo reći, neku moguću "monotoniju" do koje je moglo doći da je odlučio cijelu priču prikazati linearno. Naime na šta konkretno mislim. Na taj način nas redatelj s vremena na vrijeme odvlači od cijele te hostage situacije i događaja koji se odvijaju u banci a koji ponekad i ne nude baš nešto pretjerano zanimljivo, te nam na taj način, kroz flashbackove daje uvid u neke druge segmente života gl. lika, uvid u njegove probleme o kojih je banka sam vrhunac.
Već sam spomenuo izvrstan izbor glazbe, ali spomenut ću ga opet. I ne samo izbor glazbe, tj. pjesama koje su se savršeno u klopile u cjelinu, već i onaj instrumentalni soundtrack kojeg je skladao Gast Waltzing, a koji zvući kao da ga je skladao Lalo Schifrin. Sve to skupa također pridonosi izvrsnoj atmosferi filma. A pjesme koje se pojavljuju u filmu, posebice već spomenuta "Hard Times" grupe Baby Huey s početka filma te "Modern Love", originalno u izvedbi Davida Bowiea, ali ovoga puta u izvedbi Marie Mazziotti s kraja filma, kao da pričaju životnu priču ovoga glumca. "Having hard time in this crazy times" kaže jedna, ili druga koja kaže "Its not really work, Its just the power to charm, Im still standing in the wind, But I never wave bye bye...But I try, I try". I ne samo da se Van Dammeova karijera može poistovijetiti sa riječima tih pjesama, već i mi sami ponekad.
Glumačka ekipa se uglavnom sastoji od nama/meni nepoznatih Francuskih glumaca, ali svi redom su izvrsni, pa čak i iznimno zabavni (posebno bih izdvojio Karima Belkhadraa koji glumi jednog od otmičara/pljačkaša, a koji je veoma naklonjen Van Dammeu, te je čest pokretač smiješnih scena). Ali naravno, ovo je Van Dammeov show, i on ga je na iznenađenje i oduševljenje mnogi odradio savršeno. Svakako valja izdvojiti njegov već toliko spominjan i hvaljen monolog koji je snimljen u jednom kadru koji traje nevjerojatnih 7 minuta. A ujedno je i nevjerojatan raspon emocija kojim Van Damme raspolaže u tom dugačkom kadru. Od mirnoće preko tuge, plača, pa do smijeha, i sve to iznimno uvjerljivo. I moram priznati da sam bio na rubu suza kada sam to gledao. E sad, da li je to bilo zato jer sam fan, ili je to zaista tako emotivna sekvenca...ne znam. Ali znam da je nekima taj monolog, iako izvrsno dglumljen, bio malo previše, previše se izdvaja od ostatka filma te nam daje do znanja da ovo nije samo film. Ali ja sam ga vidio kao svojevrsno razmišljanje gl. junaka u toj kriznoj situaciji. Svojevrsno preispitivanje svog života. Naime, smo čuli kako da u nekim kriznim ili po život opasnim situacijama, ljudi u jako kratkom vremenu preispitaju svoj život, svoje odluke, pogreške...e pa ovaj njegov monolog bi se mogao opisati tako. Inače, i izuzev tog monologa, mnogi su hvalili i hvale njegovu izvedbu, čak su se spominjale i nominacije za Oscara. E sad, koliko je to relano i moguće, to je drugo pitanje. Naime, ovo je izvrsna uloga, ali koliko je to materijal za Oscara, o tome bi se dalo raspravljati. Možda je bolje ne pretjerivati i zadržati se na zemlji. Uz to, govorimo o Van Dammeu, propalom akcijskom glumcu za kojega su mnogi misili da je i umro (LOL). Kako kaže ona stara, "jedna lasta ne čini proljeće", ali svakako može poslužiti kao dobar primjer da se sve može kad se hoće. I koje su na kraju negativne strane filma, pitaju se možda neki? Pa ne znam!? Možda to što je iz filma izrezano čak 40-ak minuta materijala koju redatelj navodno namjerava ubaciti u redateljsku verziju filma, možda činjenica da film ima marvicu praznog hoda (iako mu ja to nisam zamjerio), ili možda nešto što ja jednostavno nisam zamjetio.
Sve u svemu, Van Damme je dokazao da zna i može snimiti dobar film i glumiti kad hoće i kad redatelj/priča to od njega zahtijeva. Da li će svoju karijeru nastaviti u ovom tonu/smijeru, vidjet ćemo. Iskreno se nadam da kad snimi "UniSol 3" kojeg mora snimiti zbog pravnih zavrzlama koje uključuju i tužbu ukoliko ga ne snimi, da će takve i slične akciće ostaviti iza sebe. Ali da misli ozbiljno u svom naumu dokazuje i činjenica da je odbio punudu Sylvestera Stallonea da nastupi rame uz rame sa Stathamom, Jel Li-em i samim Stalloneom u njegovov nadolazećem akcijskom spektaklu "The Expendables" koji je najavljen za 2010. Umjesto Van Dammea, ulogu je naknadno prihvatio Dolph Lundgren, još jedna propala akcijska zvijezda 80-ih, stoga ovim putem, mnogo sreće i njemu. A šta se "JCVD" tiče...topla preporuka, jedna od najboljih ovogodišnjih filmova ( i to ne govorim kao fan, već općenito).

[Boby]

171. Schindler's List (1993)



Dobitnik 7 Oskara apsolutno je dominirao na dodjelama '93 godine i s potpunim opravdanjem. Iako inače nisam preveliki ljubitelj Spielbergovih uradaka za ovaj se film mirne duše može reći kako je ujedno i njegov najbolji. Lišen patetike karakteristične za Spielberga film na gotovo dokumentarni način prikazuje kronike zasigurno najvećeg ratnog zločina u povijesti. Glumačke izvedbe su impresivne, Liam Neeson niti u jednom trenutku ne griješi u portretiranju potresne slike njegova lika i puta koji prolazi od razumnog i pragmatičnog biznismena do čovjeka koji će izgubiti sve kako bi spasio najveću vrijednost; ljudski život, tj. njih 1000. I ovdje leži glavna poanta filma jer i jedan život može značiti čitav svijet i jedan čovjek može napraviti veliku stvar bez obzira koliko malenu sliku neki o njemu imali

[dr_gonzo]

172. Yojimbo (1961)




Režija i priča: Akira Kurosawa
Scenarij: Akira Kurosawa i Ryuzo Kikushima

Uloge:
Toshirô Mifune..........................Sanjuro Kuwabatake / The Samurai
Tatsuya Nakadai .......................Unosuke, gunfighter
Yôko Tsukasa............................Nui
Isuzu Yamada...........................Orin
Daisuke Katô.............................Inokichi, Ushitora's rotund brother
Seizaburô Kawazu......................Seibei, brothel operator
Takashi Shimura........................Tokuemon, sake brewer


IMDb ocijena: 8.3/10 24 493 (glasova)
Moja ocijena: 10 / 10

SADRŽAJ:
"- Viješt i tajanstven ronin (samuraj bez gospodara) dolazi u mali japanski gradić u kojem vladaju dvoje suparničke bande i odluči ih zavaditi kako bi nakon što se međusobno pobiju oslobodio stanovnike njihova terora."



Mifune kosi neprijatelje katanom kao smrt kosom


O FILMU:
- Leoneov "Per un pugno di dollari" (1964), "Django" (1966) i "Last Man Standing" (1996) Waltera Hilla su rimejki ovog veličanstvenog Kurosawinog samurajskog filma....a to vjerujem sve govori.
Odlična, režija, gluma i ugođaj garantira nezaboravnu zabavu, dok ljubitelji filmske umjetnosti mogu samo guštati u impresivnom glumačkom ostvarenju legendarnog glumca Toshira Mifunea.... -

[john_constantine]

173. Rashomon (1950)




Jedan od filmskih remek djela s velikim R. Sjajna napeta i uzbudljiva priča u očima trojice svjedoka od kojih je jedan čak i duh ubijenog muža, koja počinje tako banalno i predvidljivo, ali način na koji je prikazan... Scene događaja u više činova koji se ne ponavljaju, nego ih s užitkom gledamo. Veličanstvene prizore u šumi. Sjajna atmosfera koju poboljšavaju izvrsni glumci. Što se zapravo dogodilo u šumi? Preizvrstan film za oči i sluh, koji se nikada neće moći nadmašiti i kojega ćete poželjeti gledati bar još jedanput.

[dr_gonzo]

174. The Ballad of Cable Hogue (1970)



Redatelj: Sam Peckinpah
Scenaristi: John Crawford, Gordon T. Dawson, Edmund Penney

Uloge:
Jason Robards...............Cable Hogue
Stella Stevens...............Hildy
David Warner................Joshua
Strother Martin..............Bowen
Slim Pickens..................Ben Fairchild

IMDb ocijena: 7.3 / 10 2,549 (glasova)


SADRŽAJ:
"- Double-crossed and left without water in the desert, Cable Hogue is saved when he finds a spring. It is in just the right spot for a much needed rest stop on the local stagecoach line, and Hogue uses this to his advantage. He builds a house and makes money off the stagecoach passengers. Hildy, a whore from the nearest town, moves in with him. Hogue has everything going his way until the advent of the automobile ends the era of the stagecoac."





O FILMU:
- Jedan od miroljubivijih filmova Sama Peckinpaha, no zasigurno i još jedan fenomenalan kaubojac koji prati kraj jednog doba (Divlji Zapad) i početak novog (pojava automobila, tehnologija). Film je priča o ljudima i nema onog tipičnog puškaranja i krvorpoliača koje nam je Sam priuštio u Divljoj hordi (mislim da se u filmu samo tri puta opalio metak).
Odlična mjuza i glumačka postava, no čovjek koji nosi cijeli film na leđima je legenda od glumca Jason Robards.... Ovo je odličan film koji se treba pogledati s vremena na vrijeme.



Najžešća scena filma:

[Cable's partners have abandoned him in the desert without water]
Cable Hogue: Ain't had no water since yesterday, Lord. Gettin' a little thirsty. Just thought I'd mention it. Amen.

Cable Hogue: Yesterday, I told you I was thirsty and I thought you might turn up some water. Now about sinnin', you just send me a drop or two and I won't do it no more... whatever in hell it was that I did. I mean that, Lord.

Cable Hogue: Four days without water... if you don't think I've put in my sufferin' time, you oughta try goin' dry for a spell. Listen to me! Listen to me! If I don't get some soon, I ain't gonna have no chance to repent.

[Scarface]

175. Harsh times (2005)



Što reći o ovom filmu osim da je pravi primjer modernog klasika. David Ayer, čovjek koji stoji iza scenarističkog pera Training day-a, U-571 i Dark blue-a na ovom filmu prvi put ima i ulogu redatelja. Priča je ovo koja prikazuje životnu dramu spoja uličnog i vojničkog života u jednoj osobi, cijelu tragediju ispunjenu bijesom, očajem, razočaranjem, i konačno agresivnošću koju lik Christiana Balea nosi na svojim leđima, a da je glumčina itekako pokazuje na ovom primjeru. Baleu definitivno leže uloge manijaka ili psihički razrušenih osoba, i nije čudo što je sve popularniji i što dobiva sve bitne uloge u zadnje vrijeme. Vjerujte, cilj ovog filma nije raspekmeziti vas, već trgnuti i šokirati, protagonist vam se neće svidjeti, i on nije tu da bi vam se svidio, i da na kraju žalite samo njega. Ono što je sama srž i poanta priče jest ljudska tragedija, kakvih viđamo svakodnevno i imamo u vlastitoj, čak užoj obitelji, ali ovdje dovedena do ekstremnih mjera, zbog čega bi se mogla činiti dalekoj nama gledateljima, ali činjenica je da- nije. Toliko ćete se stopiti sa ne samo Baleovim, već i Rodriguezovim likom, koji je njegov sudrug u ovoj drami, kronici njihovih života kroz tek nekoliko dana, da na samom kraju nećete moći prihvatiti konačnu sudbinu njih dvojice, unatoč tome što ste je kroz cijeli film očekivali, ili smatrali predvidljivom- jer tako je i u životu, svi znamo što nas čeka, ali jednom kada taj trenutak dođe, nitko ga ne prihvaća i ne razumije. Da zaključim, razlog zašto ovaj film smatram klasikom je taj što vjerno oslikava današnja društvena zbivanja i previranja, a to je tijekom povijesti uvijek bio glavni razlog dobivanja ovakvog statusa- djelo koje je tu na pravom mjestu u pravo vrijeme, sa pravim riječima. Jer ovo su ipak- teška vremena.

[dr_gonzo]

176. There Was a Crooked Man... (1970)



IMDb Rating: 7.1
Trajanje: 126 min
IMDb Link: http://www.imdb.com/title/tt0066448/

Redatelj: Joseph L. Mankiewicz

Uloge:
Kirk Douglas
Henry Fonda
Hume Cronyn
Warren Oates
Burgess Meredith
John Randolph
Lee Grant


SADRŽAJ:
"- Charm, intelligence and success in criminal career doesn't prevent Paris Pitman Jr. to start doing ten years in prison, in the middle of the Arizona desert. However, those years should pass quickly because of a $500,000 loot previously stashed away. New idealistic warden would only make Pitman think of getting his fortune even sooner. He starts to manipulate everyone to achieve his goal."





O FILMU:
- Jedan od zaboravljenih jako dobrih kaubojaca. Također još jedan od onih ne čistih i netipičnih jednobojnih western filmova. Kirk Douglas i Henry Fonda vladaju filmom. Film također ima jako dobru ekipu sporednih glumaca koji služe filmu kao šlag na torti. Flmu ne nedostaje niti crnog humora što mu svakako nije mana.


A, evo što kažu drugi o ovom filmu:

Terrific mix of comedy/western/prison film about clever thief Kirk Douglas who lands himself in jail after robbing a rich man of $500,000 which he's hidden in a mountain. Honest, forthright sheriff Henry Fonda becomes warden of the jail with the intent on reforming the prisoners not punishing them. Kirk Douglas must plan his escape with the help of some colorful prisoners by bribing them. Very underrated and overlooked gem of the 70's wonderfully directed by Academy Award winning director Joseph L. Mankiewicz. Full of humor, excitement, and entertainment. Cynical and funny script has some great twists and the cast is perfect.

[Boby]

177. Atonement (2007)



Bez nekih pretjerivanja riječ je o jednoj od najboljih ljubavnih drama u posljednjih desetak godina. Film je bio i nominiran za 7 Oskara te je osvojio jednog. Ono što ga na prvi pogled čini drukčijim jest sam način razvijanja priče. Naime, mnoge scene se ponavljaju; nakon što su viđene iz perspektive jednog lika viđamo ih opet s perspektive drugog s time da su ponekad likovi samo desetak metara udaljeni čime se gledatelju učinkovito prikazuje koliko se jedna stvar može na mnogo načina interpretirati i to ne samo po smislu već i po osjećaju dok ih gleda. Nadalje, priča pred kraj skreće u sasvim neočekivan smjer i da ne odajem previše napisat ću samo da djeluje poput pljuske u gledateljevu aroganciju dok misli da je spreman na sve očekivane i neočekivane rasplete tipične ovom žanru. Ali, sve ove inovativnosti na bi značile mnogo da film ne obogaćuje karkterna gluma, inteligentan a jednostavan scenarij te prekrasna scenografija i kostimografija koja vjerno predočava vrijeme na početku prošlog stoljeća. Zahvaljujući lećama za snimanje i prekrasnim krajolicima aristokratskog imanja, zelenila i jezera čitavi film se doima poput nekog kasnoproljetnog sna opjevanog poetskim slikama i anđeoskim glasovima

[dr_gonzo]

178. Up In Smoke (1978)



Produkcija: Paramount Pictures
Redatelj: Lou Adler

Glume:
Cheech Marin……….Pedro De Pacas
Tommy Chong………Anthony 'Man' Stoner
Stacy Keach…………Narednik Stedenko (Narc)
Tom Skeritt………...Strawberry

Film je izašao u kina 11. kolovoza (augusta), 1978
Trajanje: 86 minuta
Zarada: 41, 560 000 $ (kino) i 28,300,000 $ (renta)

RADNJA:
''- Anthony Stoner je hipi bez posla kojega roditelji zbog toga što je vječita lijenčina izbace iz svog doma. Pedro De Pacas je tip koji Anthonya pokupi na jednoj od Kalifornijskih autocesta, nakon što ovome automobil krepa nasred puta. Ubrzo se njih dva udruže, jer oboje imaju veliku ljubav prema drogama i muzici. Daljnji tijek njihovog putovanja obuhvaća niz avantura i dogodovština - posjetu Pedrovom rođaku koji uvijek ima velike zalihe marihuane za napušit se, potjeru FBI-a, prijevoz kombija koji je cijeli napravljen od marihuane preko meksičko-američke granice, udruživanje sa napušenim grupie djevojkama i sudjelovanje na bitci bendova….''
Pedro 'duva'

ZANIMLJIVOSTI U VEZI FILMA: - riječ ''Čovječe'' (engl. Man) je upotrebljena 295 puta i to 212 puta prije scene na Meksičkoj granici
- tablice na automobilu koji vozi Pedro imaju oznaku MUF DVR što je stvarna tablica koju je Cheecha Martina
- film je zabranjen bio u Južnoj Africi zbog scena sa marihuanom
- automobil (WV Buba) koji Tommy Chong vozi na početku filma je auto od Jacka Ncholsona, koji je odličan prijatelj Adlerom redateljom filma
- ljudi koji su igrali pripadnike Hare Krishne su obrijali glave za 25$
- film je bio debi glumice Ellen Barkin, dok je Harry Dean Stanton isto imalo malu cameo pojavu kao policajac koji nudi Pedru i Anthonyu LSD, no na kraju je izbačena iz montaže
- scena kada pas uličar uzima Anthonyu burrito nije bila planirana, ali se svidjela svima i tako ostala


referenca na Pedrovog rođaka, "Man, he went to Vietnam and came back weirded out, Nam grass do weird things to you."


RECENZIJA:
''- Malo je ljudi čulo za ovu simpatičnu i zabavnu komediju iz sada već daleke 1978 godine, pa mi je drago predstaviti ovaj prvi od deset filmova koju su snimili u tadašnje vrijeme poznati komedijaški dvojac - Cheech & Chong.
Chonga znamo iz serije ''That '70s Show'' gdje je glumio lik Lea Chingkwakea, dok nam je Cheech mnogo poznatije lice iz filmova redatelja Roberta Rodrigueza (jedan od njegovih kućnih glumaca). ''Up In Smoke'' je prvi i najbolji od njihovih filmova, te 78' je bio 4 najuspješniji film na američkim blagajnama zaradivši nevjerojatnih 41, 560 000 $ (ako gledamo inflaciju to bi bilo negdje oko 135 milijuna $), te je po zaradi u istoj godini prešišao filmske klasike poput - ''Supermana'', ''Revenge of the Pink Panther'' i ''Invasion of the Body Snatchers ''.

Sam film volim svrstavati u one 'narkomanske' komedije u koje upadaju serijal ''Friday'' Ice Cubea ili ''Fear and Loathing in Las Vegas'' (1998).
Scenaristički gledano Adlerov film nema neku dramsku dubinu ili kvalitetu komedija ala ''Stir Crazy (1980)'' ili ''Caddyshack'' (1980), no ipak ima svoju specifičnu čar koja se ogleda u samom komedijaškom dvojcu Cheecha i Chonga, koji glume glavne junake ovog uvrnutog filmskog djela.
Film obiluje humornim referencama na lake droge (ponekad i na teške), pa tako gledatelj zna što može očekivati od samog početka filma. Baš zato neki ljude ne vole gledati ovakve filmove, jer ih smatraju da film nema uopće glume, da su likovi plošni i jednodimenzijalni (glumci samo moraju izgledati napušeno) bez ikakve smislene karakterizacije, no to je samo njihovo mišljenje.
Meni je film jako zabavan baš zbog tog 'narkomanskog' pristupa i bez nekog prevelikog filozofiranja, no ako se pogleda dublje u analizu film obiluje mnogim stvarno dobrim i ugodnim stvarima:

- Cheech i Chong nadopunjuju jedan drugoga i stvarno se osjeća velika kemija između ta dva komičara (kemija o kojoj govorim je ista ona koja se može vidjeti u filmovima Buda Spencera i Terence Hilla ili Richarda Proyora i Gene Wildera, samo naravno u drugoj komedijaškoj strukturi)
- pojava velikih karakternih glumačkih imena - Stacy Keach (Frank James u ''The Long Riders'', Tom Skeritt (Dallas iz ''Aliena'') – dokazuje da se dobro snalaze i u komedijama, pa makar bile neobične poput ove

Film ima par jako pamtljivih scena, nekoliko britkih i jako smiješnih dijaloga, te jedan od najboljih soundtracka koje sam čuo na filmu na kojem bih izdvojio stvari - ''Lost Due to Incompetence" (Theme for a Big Green Van), "Earache My Eye" i ''Up In Smoke''.
Ako niste miljenik filmova na temi 'marihuana' humor, onda ovo nije film za vas, ali ako ste uživali u gledanju minijaturnih bravura Jaya iz filmova Kevina Smitha onda vam preporučam i ovaj film sa kraja hipi ere….


THE SCENA:


Pedro: Man, what is in this shit, man?
Man Stoner: Mostly Maui Waui man, but it's got some Labrador in it.
Pedro: What's Labrador?
Man Stoner: It's dog shit.
Pedro: What?
Man Stoner: Yeah, my dog ate my stash, man.
Pedro: Yeah?
Man Stoner: I had it on the table and the little motherfucker ate it, man. Then I had to follow him around with a little baggie for three days, man, before I got it back. Really blew the dog's mind, ya know?
Pedro: You mean we're smokin' dog shit, man?
Man Stoner: Gets ya high, don't it?
Man Stoner: I think it's even better than before, you know?
Pedro: Uhhh, I wonder what Great Dane tastes like, man.

Pedro: Hey how am I driving, man?
Man Stoner: [looks around] : I think we're parked.

[Pedro is having a panic attack after smoking Man's dope]
Man Stoner: Here, man, mellow out. Here, take this
[Pedro swallows the capsule]
Man Stoner: Hey, hey don't take those, man.
Pedro: ...Wha?
Man Stoner: I almost gave you the wrong shit, man.
Pedro: Hey, man, I already took 'em, man.
Man Stoner: Hoo hoo hoo hoo hoo hoo hoo hoo hoo hoo hoo...
Pedro: Hey, whaddaya mean "ho ho ho ho ho"?
Man Stoner: Oh... HU-WOW, MAN!
Pedro: Hey, what was that shit, man?
Man Stoner: You just at the most acid I've ever seen anybody eat in my life!
Pedro: Hey, man, I never had no acid before, man.
Man Stoner: I just hope you're not busy for about a month...

[john_constantine]

179.Taken (2008)



Klišeji? Ima ih... Ali koga briga, nakon tolikih godina loših i mlakih akcijskih filmova, Liam Neeson predstavlja pravo iznenađenje u ovom nabrijanom akcijskom trileru. Pravi prikaz kako se snima jednostavan akcijski film bez puno komplikacija oko radnje, glavni lik koji je sposoban ubiti golim rukama, revenge tematika, i negativci koji služe samo da ih sve pobije po redu. Nabrijana akcija u režiji Luca Bessona, brutalni načini na koji ih ubija bez milosti, jurnjave autima, pucnjave. Pravi primjer akcijskih filmova 80 - tih koji su danas jednostavno nestali...

[Boby]

180. Book of Shadows: Blair Witch 2 (2000)



Zašto li je ovaj film primio toliko negativnih kritika neće mi biti nikada jasno. Da ga osobno ne smatram jednim od najboljih mainstream horrora koje je svršetak prošlog desetljeća iznjedrio ne bih ga ovdje niti uvrstio s obzirom na reputaciju kakva ga prati. Iako film nije sniman u dokumentarnom stilu poput njegovog prethodnika i dalje ostavlja podosta realističan ton. Likovi su brižljivo profilirani, svaki od njih ima svoj vlastiti smisao za humor, svoje motive i svjetonazore kao i vlastite priče iz prošlosti koje se dovoljno vidljivo odražavaju na njihovu sadašnjosti. Valja uzeti u obzir da je ovo film dosta blizak slasheru te ga upravo ovakvi ne-jednodimnezionalni likovi uzdižu od ostatka gomile. Uvjerljivom tonu svakako je pripomogla i činjenica da su angažirani relativno nepoznati glumci. Da se sve ne svodi na likove autori su se potrudili s nekoliko uznemirujućih scena bilo da se radi o brutalnim ubojstvima, ludilu u umobolnicama ili zastrašujućim optičkim varkama. Radnja se većim dijelom odvija u šumi pred zimu s ogoljenim drvećem i atmosfera je po tom pitanju pogođena ostavljajući prohladan i tmuran dojam primjeren kasnojesenskim, posthalovinskim danima i noćima. Scenarij je pisan tako da gledatelje odvede do granica ljudskog razuma a onda da ih s njima prijeđe te upravo je ta činjenica veliki broj osporavatelja distancirala od ovog filma. Zato bi i možda bilo potrebno opetovano gledanje da se filmu dade još jedna šansa iako će ovo svejedno i dalje ostati moj najdraži horror od onih koji spadaju u kategoriju loših ostvarenja.